NATPIS NA DŽAMIJI ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA NA BUNI

Buna – Mostar

Ovo je jedan od mnogobrojnih vakufa Ali-paše Rizvanbegovića (1783.-1851.) u Hercegovini, nalazili su se još u: Stocu, Mostaru. Buni, Blagaju, Trebižatu, Lištici, Hrasnom, Oprešu i Gornjem Blatu). U mjestu Buna sagradio je sljedeće objekte: džamiju s kamenom munarom, stan za imama, ljetnikovac s hladnjakom (londža), dvore (saraje), četiri kuće i više stupa i mlinica na rijeci Buni (Hasandedić, 1997.60).



Džamija u naselju Buna kod Mostara porušena je 1993. godine, a prije nekoliko godina je obnovljena u izvornom izgledu. Uz džamiju su rekonstruirana i dva pomoćna objekta: zgrada mekteba i imamskog stana. Neposredno s desne strane džamije nalazila se do 1944. godine jedna zgrada u kojoj je sve do 2. svjetskog rata radio mekteb. Srušena za vrijeme 2. svjetskog rata. Nekada su bili vidljivi temelji (Hasandedić, 1997.64.), obnovljena je kada i džamija.

Ali-paša je sagradio s lijeve strane džamije jednu zgradu na sprat koja je do 1993. služila za stan imamu džamije. Uz ovu kuću nalazila se mala sofa gdje je, kako se priča, još u Ali-pašino doba iskopan bunar u koji voda dolazi iz Bune i koji ne presušuje (Hasandedić, 1997.64.). Nismo mogli provjeriti da li bunar još uvijek postoji jer su objekti bili zaključani u vrijeme naše posjete.

Natpis je smješten u pet ograđenih polja i u deset redova. Ploča sa natpisom je sačuvana ali sa malim oštećenjima. Peto polje natpisa potpuno je uništeno, ali je vidljivo da je postojalo. Gornji lijevi ugao ploče je prelomljen, tako da je prvo polje na lijevoj strani oštećeno.

Pojedinosti u vezi ovog natpisa donosimo u cijelosti kako ga je pročitao i preveo Mujezinović:

Džamija Ali-paše Rizvanbegovića, hercegovačkog namjesnika, situirana je na Buni, na desnoj obali rijeke, zapadno od ceste kojom se dolazi iz Mostara. To je manja džamija s kvadratnom osnovom (čiji prostor u unutrašnjosti iznosi 9 x 9 m). Presvedena je kupolom, pa je ovo posljednja potkupolna džamija u Hercegovini.

Nad ulazom u džamiju Ali-paše Rizvanbegovića uklesan je, na kamenoj ploči veličine 35 x 55 cm, sljedeći kronogram u stihovima na turskom jeziku. Pismo: lijep i ispisan nesh.

»Pomognuti vezir Galib, dragulj svog vremena,

Alijinih (četvrtog islamskog halife) osobina, anđeoske zvijezde, poput Platona (Eflatun), darežljiv kao Hatem.

. . .

Mnoge tekije i mesdžidi su njegova dobra djela,

A posebno ova lijepa džamija koju je podigao.

. . .

Godina 1265.« ( 1848/49.)

Vid. K. Gujić, Što je Ali-paša Rizvanbegović uvakufio u prosvjetne i dobrotvorne svrhe, »Gajret« XVIII, 1937, str. 20. (Po Gujiću je vakufnama Ali-pašina napisana 1263 (1847), a natpis na džamiji, je, kako vidimo, iz 1265 (1848).

Literatura:

Hasandedić Hivzija, 1997. Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini, Edicija – BAŠČINA, Islamski centar Mostar,

Mujezinović, M. 1998. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga III, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, str.343.-344.

Ploča sa natpisom