…riječ u kamenu…
O nama
Tumarajući po Bosni, što uzduž – što poprijeko, nismo propuštali priliku da zabilježimo dugotrajne zapisane riječi na tvrdom mediju što ga kamenom zovemo. Nakupilo se tako dovoljno materijala, terenskih pisanih i foto zabilješki, da se okači na internet ploču. Aktivnosti su tekle nako: sam, sa jaranima, sa ženom i djecom, kol’ko se može, a bez da se ispijale kahve, sastančilo, planiralo, sanjalo, obraćalo, savjetovalo…, nako projekat. Usput. Nezavisno.
Kad su klesari ja’l pisari mogli urezati riječi u tvrdom kamenu imajući u dvije ruke dvije halatke, što bi nama bilo teško s mnoštvo ‘tools’ urezati na internet servere ono što je već u kamenu urezano.
Cilj ovog internet projekta je evidencija i publikacija natpisa koji se nalaze na raznim povijesnim objektima materijalne kulture, kao što su: vjerski objekti (džamije/mesdžidi), mektebi, hamami, mostovi, javne česme, nadgrobni spomenici (nišani), mostovi, stambene kuće, privredni objekti i dr. Akcenat ćemo staviti na natpise na orijentalnim jezicima i pismima.
Zašto smo se odlučili na ovaj projekat?
Evidentno je da su spomenici materijalne kulture na kojima su postojali natpisi o njihovoj gradnji ili obnovi, uništavani, oštećivani i vremenom propadali. Mnogobrojne utjecaje koji su doprinijeli potpunom i/ili djelomičnom uništenju ovih natpisa, njihovom oštećenju i ugroženosti, možemo grupisati u tri osnovne grupe. To su:
– stradanje arhitektonskih objekata u svim ratovima u 20. stoljeću, a sa njima djelomično ili potpuno stradanje natpisi o njihovoj gradnji,
– izloženost prirodnim utjecajima koji negativno djeluju na material na kojem su urezani (atmosferski utjecaji, zemljotresi i sl.),
– ne postojanje brige za očuvanost objekata ili je ona neadekvatna i nepotpuna,
– antropološki utjecaji, a to su: uništavanje objekata novijom gradnjom, prostorno planiranje bez sluha za povijesno naslijeđe, nestručno dislociranje i neevidentiranje dislociranih arhitektonskih segmenata sa natpisima (ovo se posebno odnosi na objekte manjih dimenzija kao što su nadgrobni spomenici, česme i sl.)
Treba skrenuti pažnju da su pisari tih natpisa često kombinovali riječi iz dva ili više jezika (arapski, turski/staroosmanski, perzijski i domaći jezik, bosanski). Ta pojava je češća kod, nazovimo ih ‘narodnih’ pisara, a oni su najčešće izrađivali i/ili bili autori natpisa na nadgrobnim spomenicima (nišanima).
Čekajući orijentaliste
Historiografija i orijentalistika na ovim prostorima je do sada učinila određene aktivnosti na pronalaženju, dešifriranju, prevođenju i objavljivanju orijentalnih natpisa. Interesovanje stručnjaka iz ovih oblasti većinom je bila usmjerena ka istraživanju dokumentarnih pisanih izvora, a manje kao ovim natpisima. Pretpostavljamo, da je razlog u tome što prikupljanje ovih natpisa zahtjeva terenski rad, a poznato je da ovdašnjim istraživačima to i nije bio drag segment istraživačkog posla. Dnevnice, vozači, ručkovi, blato, rosna trava, trnje, konaci, kiša… sve su to bile prepreke i potrebe. Više su voljeli da tragaju po arhivima i čitaju arhivska dokumenta, a manje da se probijaju kroz trnje do zaraslih spomenika materijalne kulture. Treba u tome izdvojiti dugogodišnji rad orijentaliste Mehmeda Mujezinovića koji je u nekadašnjem Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine radio upravu na prikupljanju i objavljivanju natpisa na spomenicima materijalne kulture iz osmanskog perioda u Boni i Hercegovini. To je rezultiralo objavom tri toma Islamske epigrafike Bosne i Hercegovine u 70-tim i početkom 80-tih godinama prošlog stoljeća. Nakon prvog izdanja, slijedilo je drugo reprint izdanje sarajevske izdavačke kuće ‘Sarajevo Publishing’ 1998. godine. Pored njega, tu su još neki drugi stručnjaci iz ove oblasti: Hivzija Hasandedić, Kadić Enveri, Kemura Sejfudin, Kreševljaković Hamdija i drugi.
Nastojat ćemo da ovaj naš projekat ujedno bude evidencija (registar) svih natpisa do kojih uspijemo doći na terenu i literaturi. Gdje bude moguće, uradit ćemo fotografsku usporedbu sadašnjeg stanja natpisa sa starim podacima iz literature ili eventualno sa starim fotografijama. Sada trenutno nemamo kapaciteta da ulazimo u reviziju do sada pročitanih i prevedenih natpisa, ni ti ćemo uspjeti pročitati i prevesti novopronađene natpise. U budućnosti nastojat ćemo da naš rad proširimo i u tom segmentu. Zato, pozivamo sve zainteresovane stručnjake koji mogu pomoći da nam se jave, rado ćemo prihvatiti saradnju.
Prezentovat ćemo i neke zanimljive primjere kako je došlo do slučajnog očuvanja natpisa koji su preživjeli miniranje objekata, uklanjanje materijala od strušenih objekata i sl.
Mirnes Hasanspahić
